preskoči na sadržaj

Osnovna škola Popovac

Login
Tražilica

Naš školski grb

KATALOG INFORMACIJA

Godišnje izvješće o provedbi ZPPI za 2016. godinu, nalazi se u privitku.

Financijsko poslovanje

Priloženi dokumenti:
PRAVILNIK - JEDNOSTAVNA NABAVA.pdf

Učimo zajedno

Za osmaše!

eLektire

Hrvatska enciklopedija

Hrvatski pravopis

Jezični savjeti

Pohvale našem webu

 

Instagram škole

Twitter škole


Općina Popovac

Brojač posjeta
Ispis statistike od 30. 11. 2010.

Ukupno: 1676840
Danas: 89
Eko škola

Facebook škole

Šumska mitologija
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Sveto stablo
Autor: ŽELJKO PREDOJEVIĆ, 6. 9. 2011.

Mitsko stablo, sveto stablo ili stablo života ili svijeta jest motiv preko koje su stari Slaveni pojmili simbolizam svijeta. „U najstarijem slavenskom sloju stablo svijeta je iva ili rakita, potom hrast ili dub, a u najmlađem bor ili jela." Mitsko je stablo podijeljeno na tri djela, a „tri dijela drveta jesu nebeski, zemaljski i podzemni svijet“. Gornji je dio obično imao zlatnu granu (suhu granu drveta) i pripadao je nebeskom svijetu, gromovniku Perunu koji u obličju ptice, najčešće orla, sjedi na najvišim granama. Deblo simbolizira zemaljski svijet i pripadalo je narodu, a podzemni dio – korijenje, pripalo je božanstvu podzemlja. Iz podzemlja izvire voda, a dolje, u vodi, mjesto je Velesu kojega osim uz seljake i stoku, vezujemo i uz boleštinu i smrt.


Mitsko je stablo, kao i skoro sve teme staroslavenske mitologije, najčešće opjevavano u narodnim pjesmama. Donosimo primjer takve međimurske popijevke, mitsku lirsku usmenu pjesmu Tri su ftice goru preletele iz Podturna koja se spominje u dječjem romanu Kneji Lidije Bajuk o kojem smo vam već pisali.

 

Tri su ftice goru preletele.

Tam ga nega drevca nit kamenca,

Samo mi je jedan bor zeleni,

Za tim borom zdenec ograjeni.

Tam devojka tenku svilu prede.

Ju mi jeje žeja premorila.

Ne pij, ne pij ružica divojka!

Či buš pila, postala buš vila.

Pila, pila postala je vila.



Izvor: [1] Vinšćak, Tomo, Vjerovanja o drveću u Hrvata, Jastrebarsko, Naklada Slap, 2002., 18. [2]Katičić, Radoslav, Čudesno drvo, u: Filologija, 45, Zagreb, 2005., 1. [3] Katičić, Radoslav, Čudesno drvo, u: Filologija, 45, Zagreb, 2005., 47-86., Belaj, Vitomor, Hod kroz godinu. Mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., 24


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju