U sklopu programa Arheoloških susreta, koje organizira Arheološki muzej u Zagrebu pod vodstvom Jacqueline Balen, učenici Osnovne škole Popovac 15. svibnja 2026. godine posjetili su arheološki lokalitet Pogan pokraj Popovca, jedno od značajnijih antičkih nalazišta južne Baranje. Terenska nastava organizirana je u suradnji s Arheološkim muzejom Osijek, a učenike je kroz lokalitet vodio arheolog Igor Vukmanić.
Tijekom stručnog vodstva učenici su upoznati s važnošću rimskog limesa na području današnje Hrvatske, obrambenog sustava Rimskog Carstva koji se pružao uz Dunav i uključivao mrežu utvrda, cesta, stražarskih postaja i vojnih naselja (Mócsy 1974; Radman Livaja 2003). Posebno je istaknuta važnost prostora današnjeg Popovca u sustavu rimskog Podunavlja, budući da se upravo ovdje nalaze tragovi antičkog naselja i vojne prisutnosti iz kasne antike.
Igor Vukmanić učenicima je predstavio najznačajnije arheološke nalaze pronađene na lokalitetu, objasnio način rada arheologa na terenu te pokazao aktualnu sondu i slojeve koji se trenutno istražuju. Učenici su imali priliku vidjeti ostatke zidova, ulomke keramike, opeke i druge pokretne nalaze koji svjedoče o intenzivnom životu na ovom prostoru tijekom rimskog razdoblja. Tijekom predavanja istaknuto je i kako se pretpostavlja da su na lokalitetu pronađeni ostatci rimske žitnice, što dodatno potvrđuje gospodarsku važnost ovoga prostora u antičko doba.
Pozornost izazvala je činjenica da je lokalitet još početkom 19. stoljeća na starim kartama bio označen kao Quadriburgium, rimska utvrda koja se spominje u povijesnim izvorima (Ilkić 2008; Sršan 2002; Sršan 2004). Dio istraživača smatra da bi se upravo na području Popovca mogla nalaziti rimska postaja Antianae, važna točka na panonskom dijelu dunavskog limesa (Radman Livaja 2003).
Dodatnu važnost Popovca potvrđuju i novija istraživanja Igora Vukmanića, objavljena u radu „O novootkrivenim rimskim natpisima iz Baranje“, u kojem se navodi da se u Osnovnoj školi Popovac čuva ulomak rimske stele s natpisom pronađen na području Popovca (Vukmanić 2023). Autor ističe da nalaz upućuje na postojanje rimske nekropole iz ranocarskog razdoblja te potvrđuje kontinuitet rimskog života na prostoru današnjeg sela. U istom radu obrađeni su i drugi rimski epigrafski nalazi iz Baranje, među njima miljokaz pronađen kod Bilja i rimski žrtvenik iz Kopačeva, koji dodatno potvrđuju gustoću rimskih lokaliteta uz dunavski limes.
Učenicima je objašnjeno i kako je prostor današnjeg Popovca bio poznat još u rimsko doba po vinogradarstvu. Rimljani su obronke današnjeg Banskog brda nazivali Mons Aureus – Zlatno brdo, upravo zbog iznimno pogodnih uvjeta za uzgoj vinove loze (Mócsy 1974). Posebno su važni žrtvenici posvećeni bogu Liberu, zaštitniku vina i vinogradarstva, pronađeni upravo kod Popovca. Jedan od njih spominje rimskog zemljoposjednika Aurelija Konstancija koji je sa svojim sinom zasadio čak 400 arpenta vinograda i naveo nekoliko sorti vinove loze koje su se uzgajale na ovom prostoru (Brein 2006; Dálnoki 2009). Ovakvi nalazi među rijetkim su primjerima u kojima su zapisane konkretne vrste vinove loze uzgajane u rimskoj Panoniji.
Tijekom predavanja naglašeno je i kako arheološki nalazi potvrđuju da Baranja nije bila rubni i nevažni prostor Rimskog Carstva, nego područje intenzivnog gospodarskog, prometnog i vojnog života. Dunavski limes imao je ključnu stratešku važnost za obranu Carstva, a lokaliteti poput Pogana svjedoče o povezanosti Baranje s velikim europskim povijesnim procesima.
Terenska nastava omogućila je učenicima neposredan susret s lokalnom kulturnom i povijesnom baštinom te bolje razumijevanje važnosti arheoloških istraživanja za proučavanje prošlosti vlastitoga kraja. Posjet lokalitetu Pogan pokazao je kako se upravo u okolici Popovca nalaze vrijedni tragovi kontinuiteta života od rimskog razdoblja do danas, čime Baranja potvrđuje svoje mjesto među važnim povijesnim prostorima hrvatskog Podunavlja.
Nastavnička priprava s radnim listićem za ovu terensku nastavu nalazi se u prilozima.
Učitelj Željko Predojević
Literatura i izvori
- Brein, Friedrich. 2006. „Ein spätantiker Liberaltar aus Popovac in Kroatien“. Carnuntum Jahrbuch 2006, 1–9.
- Dálnoki, Veronika. 2009. „Vineae Arpennes CCCC – podaci o vinogradarstvu u rimskoj Panoniji“. Scrinia Slavonica 9, 147–154.
- Ilkić, Mato. 2008. „Novi prilozi ubikaciji antičkog Quadriburgiuma u Baranji“. Osječki zbornik 30, 199–205.
- Mócsy, András. 1974. Pannonia and Upper Moesia. London i Boston: Routledge & Kegan Paul.
- Pinterović, Danica. 1958. „Antički nalazi iz Baranje“. Osječki zbornik 6, 53–69.
- Radman Livaja, Ivan. 2003. „Antianae i rimski limes u hrvatskom Podunavlju“. Opuscula Archaeologica 27, 111–120.
- Sršan, Stjepan. 1999. Baranja 1785. godine. Osijek: Državni arhiv u Osijeku.
- Sršan, Stjepan. 2002. Baranja – povijesni zapisi 1724.–1848. Osijek: Državni arhiv u Osijeku.
- Sršan, Stjepan. 2004. Kanonske vizitacije Baranje. Osijek: Državni arhiv u Osijeku.
- Šarić, Ivan. 1981. „Kult Libera i Libere u Panoniji“. Arheološki vestnik 32, 67–75.
- Vukmanić, Igor. 2023. „O novootkrivenim rimskim natpisima iz Baranje“. Osječki zbornik 38, 9–17.
